RAZISKUJEMO

IMUNITET I OKO:
Vodeće stručnjakinje otkrivaju kako imati zdravije oči i kakve veze s tim ima imunološki sustav

Pišejo: Jelena Petrinović-Dorešić, prim. dr. sc / Vinka Vukosav, dr.med

Dr. Jelena Petrinović - Dorešić, specialistka oftalmologije, subspecialistka otroške oftalmologije in strabologije, Klinika za očesne bolezni UKC Sveti Duh / Vinka Vukosav, dr. med., specialistka alergologije in klinične imunologije, UKC Sestre Milosrdnice

Oči so ogledalo našega čustvenega in fizičnega stanja in nam odkrivajo nekatere bolezni že pred pojavom drugih simptomov.

— 15.09.2021. / čas branja: 5 min.

Vse, kar vemo o skrbi za zdravje celotnega organizma, velja tudi za oči, ali – še bolje rečeno – še posebej za oči. Oči so pravzaprav neposredni podaljšek možganov. Za njihovo nemoteno delovanje je potreben predvsem stalen pretok krvi, bogate s kisikom in hranili, saj je oko glede na svojo velikost eden od presnovno najzahtevnejših organov v telesu, poudarja dr. sc. Jelena Petrinović - Dorešić, specialistka oftalmologije na Kliniki za očesne bolezni Klinike Sveti Duh. Kar 90 odstotkov informacij v našem okolju prejemamo skozi oči. Očesne mišice lahko delajo podnevi in ponoči brez počitka in so skupaj s srcem najhitrejše in najbolj obremenjene mišice v telesu. Od 2,2 milijarde ljudi na svetu, ki imajo neko vrsto očesne bolezni, bi jih lahko po podatkih Svetovne zdravstvene organizacije vsaj milijardo preprečili.

Zahvaljujoč očem je mogoče odkriti tudi nekatere druge bolezni, ker kažejo simptome sladkorne bolezni, visokega krvnega tlaka ali revmatičnih bolezni. Poleg staranja in genetskih predispozicij na zdravje oči vplivajo še številni drugi dejavniki, na katere lahko vplivamo sami ter tako preprečimo bolezni in zaščitimo svoje zdravje. Zato so se na Hrvaškem v X Labu – strokovnem raziskovalnem središču družbe JGL – prvič zbrali vodilni oftalmologi, nevrologi, endokrinologi, psihiatri, revmatologi, otorinolaringologi, estetski kirurgi, družinski zdravniki, farmacevti in inženirji, da bi analizirali najnovejše raziskave in s celostnim pristopom odkrili, kako kakovostno skrbeti za zdravje oči in zakaj je to pomembno za naše celotno telo.

Dr. Jelena Petrinović - Dorešić, specialistka oftalmologije, subspecialistka za otroško oftalmologijo in strabologijo, Klinika za očesne bolezni UKC Sveti Duh

1. Kaj oči povedo o nas, katere vse bolezni je mogoče diagnosticirati s pregledom oči?

Ne kaže se bez razloga da su oči ogledalo našeg ukupnog stanja, emocionalnog i fizičkog. Nerijetko se upravo pregledom očiju otkriju neke bolesti u organizmu koje još ne daju druge povezane simptome. Najčešće se susrećemo s alergijskim bolestima, ali ponekad se mogu otkriti i sustavne upalne bolesti vezivnog tkiva ili krvnih žila, koje su znatno ozbiljnije i predstavljaju prijetnju općem zdravlju. Znakovi bolesti pritom se ne moraju pojaviti istovremeno na očima i u drugim organima ili sustavima, nego s odmakom, katkad i od više godina. Ponekad pacijent već i zaboravi da je takve smetnje imao prije, stoga je u razgovoru s liječnikom uvijek potrebno detaljno proći prethodne bolesti ili smetnje.

Važno je napomenuti da staru medicinsku dokumentaciju od drugih liječnika i specijalista, ako postoji, svakako treba sa sobom ponijeti oftalmologu na pregled očiju i vida. Već postavljene dijagnoze i rezultati laboratorijskih ispitivanja značajno modificiraju i usmjeravaju sam oftalmološki pregled. Često vlada mišljenje da se na oftalmološkom pregledu samo ispituje vid i ordiniraju naočale, no upravo su upalne imunološke bolesti primjer da oči mogu biti zahvaćene u sklopu takvih, sustavnih poremećaja.

2. Kako odkrijemo alergijski konjunktivitis?

Uobičajene smetnje vezane uz alergijsku upalu spojnice oka (lat. conjunctivitis) su peckanje, suzenje, crvenilo, oteklina vjeđa i spojnice te gotovo neizostavno svrbež i posljedično trljanje očiju. Iscjedak iz oka u pravilu je sluzav, poput niti, pomiješan sa suzama. Postoji i pojačana osjetljivost na jako svjetlo, strujanje zraka ili dim i prašinu u zraku. Često je uz te simptome prisutna i hunjavica – bistri sekret iz nosa, svrbež nosa i kihanje. Obično se smetnje javljaju nakon boravka u prirodi za toplog sunčanog dana, kada je koncentracija peludi u zraku najviša. Ako je osoba alergična na kućnu prašinu, grinje i dlaku kućnih ljubimaca, smetnje će biti najizraženije upravo u kontaktu s tepisima, zavjesama, dekama, plišanim igračkama i sličnim materijalima, koji u sebi zadržavaju veću količinu takvih alergena. U posljednje vrijeme vidimo i porast alergija na konzervanse i kemijske tvari u kozmetičkim preparatima i sredstvima za čišćenje.

U kliničkom pregledu nađu se upalni znaci na spojnicama očiju – crvenilo, nakupine upalnih stanica, sluzavi sekret i oteklina kože vjeđa i spojnice, što ponekad stvori prave mjehure koji se izbočuju iz vjeđnog rasporka i obično prestraše pacijente i njihovu okolinu. U težim slučajevima, upala može zahvatiti i rožnicu, najčešće njezin periferni dio neposredno uz bjeloočnicu. Prve i najjednostavnije mjere su sklanjanje s mjesta visoke koncentracije alergena, umivanje hladnom vodom i korištenje hladnih obloga koji smanjuju i simptome svrbeža i znakove upale. Ako su prisutni i znaci alergije na dišnom sustavu – otežano disanje, nadražajni kašalj, “sviranje” u plućima – svakako je potrebno zatražiti liječničku pomoć.

3. Kakšna je razlika med rdečim in rožnatim očesom in kaj nam oko odkriva o alergijah?

Crvenilo je jedna od glavnih karakteristika upalnog odgovora organizma, a posljedica je proširenja kapilara na mjestu oštećenja. Žarko crvenilo spojnice očiju obično je posljedica bakterijske ili virusne upale, koju najčešće prati i iscjedak. U slučaju bakterijske upale, taj sekret je gust, gnojan, žućkasto-zelenkast, a u slučaju virusne upale više je sluzav i bjeličast. Takva upala obično nije praćena svrbežom, nego je više prisutan osjećaj pečenja i bolova. Za razliku od takvog, žarko crvenog oka, svjetlije, ružičasto crvenilo spojnica, sa staklastom, prozirnom oteklinom češće je povezano upravo s alergijom. Tu je svrbež dominantni i glavni simptom.

Upala kod osoba koje su alergične nastaje vrlo naglo nakon izlaganja alergenu, već unutar nekoliko sati, što je također razlikuje od upala koju uzrokuju bakterije i virusi. Kod tih se upala simptomi i znakovi javljaju postupnije, tijekom dan, dva. I liječenje se razlikuje ovisno o samom uzroku koji je doveo do upale. Kod alergija je ponekad dovoljno samo osobu maknuti iz okoline u kojoj je prisutan alergen da se simptomi upale povuku, a kod mikrobijalnog konjunktivitisa potrebno je specifično liječenje antibioticima ili virostaticima. Ako se alergija manifestira i na nekom drugom organskom sustavu, poput dišnog sustava ili kože (kao osip, urtikarija), potrebno je potražiti savjet o daljnjoj dijagnostici i liječenju od odgovarajućeg liječnika specijalista.

4. Kako je najbolje skrbeti za zdravje oči?

Sve što i inače znamo o brizi za zdravlje cjelokupnog organizma vrijedi i za oči ili, još bolje rečeno, osobito za oči. Oči su, zapravo, izravni izdanak mozga. Za njihovo neometano funkcioniranje potreban je prije svega stalan priljev krvi bogate kisikom i hranjivim tvarima jer je oko u odnosu na svoju veličinu jedan od metabolički najzahtjevnijih organa u tijelu. Stoga je zdravlje krvnih žila preduvjet dobrog vida. Povišen krvni tlak, pušenje, šećerna bolest ili upalne bolesti krvnih žila koje oštećuju njihove stijenke, smanjuju protok krvi i dovode do njihova pojačanog propuštanja, koje oštećuje mrežnicu.

Osim toga, za urednu funkciju stanica u mrežnici, koje svjetlosnu energiju pretvaraju u živčane impulse, potrebni su i određeni elementi poput cinka i selena te spojevi karotenoidi (lutein i zeaksantin) i vitamini C i E, koji ih štite od upalnog oštećenja slobodnim radikalima kisika. Hrana bogata zelenim lisnatim povrćem, bobičastim voćem, sjemenkama i orašastim plodovima, grahoricama i nerafiniranom smeđom rižom u svakodnevnoj uporabi pruža organizmu prijeko potrebne sastojke za uredno funkcioniranje očiju. U posljednje vrijeme okolišni čimbenici kojima smo svakodnevno izloženi što zbog potrebe posla, što zbog razonode, a to je produljeno gledanje u različite zaslone elektroničkih uređaja, dodatno doprinose učestalosti pojavnosti suhog oka i zamora očiju.

Klimatizacijski sustavi također pridonose iritaciji površine oka, stoga je briga za zaštitu površine oka postala gotovo neizostavan dio svakodnevne higijene. Pritom je potrebno izbjegavati sredstva koja sadrže konzervanse jer narušavaju prirodni integritet suznog filma oka i mikrobioma.

Vinka Vukosav, dr. med., specialistka alergologije in klinične imunologije, UKC Sestre Milosrdnice

1. Kaj lahko sami storimo, da se izognemo alergijam?

Alergija je neuobičajen i neprimjeren odgovor imunosnog sustava na različite okolišne čimbenike tj. alergene. Ovisno o uzroku, alergije mogu biti sezonske i cjelogodišnje. Nažalost, u posljednje vrijeme alergijske su bolesti u značajnom porastu i bitno je istaknuti da značajnu ulogu u njihovu nastanku ima i naslijeđe tj. genetska predispozicija, pa ako su roditelji atopičari, velika je vjerojatnost da će i djeca razviti alergiju (ipak, to nije pravilo). Velik utjecaj na nastanak alergija ima i okoliš, odnosno trajanje izloženosti određenom alergenu. Na nama je da promijenimo životne navike ako primijetimo da nam određeni okolišni čimbenici smetaju.

Na primjer, ako nam smeta pelud, bitno je izbjegavati boravak na otvorenom kada je koncentracija peluda visoka (treba pratiti biometeorološku prognozu). Također je važno u tim situacijama ne koristiti kontaktne leće, koje na sebe privlače alergene. Treba i izbjegavati zadimljene prostore ako smo primijetili da nam smeta dim, a ako su kućni ljubimci uzrok alergija, bilo bi dobro držati ih izvan stambenog prostora. Ne smijemo zaboraviti da kozmetika i lijekovi također mogu biti uzrok alergija oka i tada ih je poželjno izostaviti iz upotrebe.

2. Kako najbolje skrbeti za svojo imunost?

Imunitet je sposobnost organizma da se obrani od patogenih organizama – virusa, bakterija, parazita i gljivica te njihovih toksina. Može se reći da je imunitet interaktivni sustav koji, ako dobro funkcionira, neće dovesti do oboljenja, a jednako tako neće dovesti ni do razvoja alergijskih reakcija iako smo izloženi alergenima. Znači, ako je naš imunološki sustav zdrav, možemo očekivati kvalitetan život, a u suprotnom možemo biti podložni raznim infekcijama, a kod pretjerane aktivnosti i alergijama. Da bismo imali dobar imunitet, na nama je da promijenimo životne navike. Živimo u vremenu kada smo izloženi svakodnevnim stresovima.

Redovita fizička aktivnost, pa i od samo pola sata, održavanje normalne tjelesne težine, uravnotežena prehrana, izbjegavanje konzumacije alkohola i prestanak pušenja, dovoljne količine sna, pravovremeno postavljanje određenih dijagnoza i liječenje, cijepljenje, izbjegavanje stresa… samo su neke od životnih navika koje uvelike mogu promijeniti naš imunosni sustav i tako nam omogućiti bolji i kvalitetniji život. Vrijedi napomenuti i da pretjerano uzimanje antibiotika u ranom djetinjstvu dovodi do narušavanja crijevne mikroflore u vrijeme imunološkog razvoja, što bi također moglo utjecati na razvoj alergijskog fenotipa.

3. Kaj pomeni, da je oko imunološko privilegiran organ?

Određeni organi u našem tijelu imaju sposobnost tolerancije na antigene, a da pritom ne dođe do upalnog imunološkog odgovora. Takvi su organi imunološki privilegirani i u tu skupinu ubrajamo središnji živčani sustav, testise, posteljicu, fetus i oči.

Da oko ima poseban odnos s imunosnim sustavom, otkriveno je četrdesetih godina prošlog stoljeća, kada je primijećeno da transplantati stranog tkiva postavljeni u prednju komoru oka nisu odbačeni, što će poslije rezultirati time da je oko organ s iznimno niskom stopom odbacivanja transplantiranih rožnica. Imunološka privilegiranost je evolucijska prilagodba, aktivan proces u kojem specijalizirana tkiva i imunološki sustav surađuju u pružanju imunološke zaštite bez rizika od imunopatogenetske ozljede tkiva. Ona ima za cilj zaštititi osjetljive organe od snažne upale koja može smanjiti njihovu funkciju i ugroziti dobrobit pacijenta.

Postoji nekoliko mehanizama zaduženih za privilegiranost, a to su anatomske, stanične i molekularne barijere, imunološka tolerancija i imunološki supresorno intraokularno mikrookruženje. Narušavanjem jednog od tih mehanizama dolazi do patoloških zbivanja, što može rezultirati oštećenjem pojedinog organa, u ovom slučaju oka, a ako se na vrijeme ne primijeti i ne reagira adekvatnim liječenjem, i gubitkom vida.

REŠI KVIZ

IMATE SUHO OKO? ODGOVORITE NA TA ŠTIRI VPRAŠANJA IN SPOZNAJTE, KAKO GA PREPREČITI IN KAJ STORITI, KO ŽE IMATE SIMPTOME

REŠI KVIZ

Infografika

NAJPODROBNEJŠI POGLED V OKO: 10 DEJSTEV, KI RAZKRIVAJO, ZAKAJ JE TREBA SKRBETI ZA ZDRAVJE OČI

Preberi več