ANALIZIRAMO

NEVROLOGINJA ODKRIVA: kako so oči povezane z nevrološkim sistemom in kaj storiti, če občutite dvojni vid

Piše: Marija Bošnjak Pašić, prof. dr. sc.

prof. dr. sc., specialist nevrolog, subspecialist nevroimunologije, UKC Zagreb

Dvojni vid se lahko pojavi na enem ali obeh očesih, bodisi začasno bodisi trajno. Tu navajamo bolezni, ki so lahko vzrok

— 17.09.2021 / čas branja: 7 min.

Očesne mišice lahko delujejo podnevi in ponoči brez počitka in so skupaj s srcem najhitrejše in najbolj obremenjene mišice v telesu. Ocenjuje se, da bo naše oko vsako leto pomežiknilo približno 5.200.000-krat v času našega življenja. Kar 90 odstotkov informacij v našem okolju prejemamo skozi oči.

Od 2,2 milijarde ljudi na svetu, ki imajo neko vrsto očesne bolezni, bi jih lahko po podatkih Svetovne zdravstvene organizacije vsaj milijardo preprečili. Poleg staranja in genetskih predispozicij na zdravje oči vplivajo še številni drugi dejavniki, na katere lahko vplivamo sami ter tako preprečimo bolezni in zaščitimo svoje zdravje. Zato so se na X Labu – strokovnem raziskovalnem središču družbe JGL – Hrvaškem prvič zbrali vodilni oftalmologi, nevrologi, endokrinologi, psihiatri, revmatologi, estetski kirurgi, otorinolaringologi,, družinski zdravniki, farmacevti in inženirji, da bi analizirali najnovejše raziskave in s celostnim pristopom odkrili, kako kakovostno skrbeti za zdravje oči in zakaj je to pomembno za naše celotno telo.

Oko je s centralnim in avtonomnim živčnim sistemom povezano z živčno-mišičnimi strukturami v očesni votlini po celotni dolžini poti., Zato imajo lahko številne nevrološke bolezni tudi oftalmološke simptome. Na katere simptome je treba biti še posebej pozoren? Za X Lab družbe JGL vse to analizira ugledna nevrologinja prof. dr. Marija Bošnjak Pašić.

1. Kateri simptomi nevroloških bolezni se kažejo na očeh?

Oftalmologija i neurologija imaju niz poveznica budući da je oko kao organ vida povezano s neuromišićnim strukturama u očnoj šupljini te čitavom dužinom vidnog puta s moždanim strukturama, odnosno središnjim i autonomnim živčanim sustavom. Stoga brojne neurološke bolesti koje su posljedica oštećenja ili iritacije navedenih moždanih struktura, mišića ili živaca u očnoj šupljini mogu uz neurološke kliničke manifestacije i simptome imati za posljedicu i oftalmološke manifestacije bolesti.

• Cerebrovaskularne bolesti
Najčešće su to cerebrovaskularne bolesti koje se mogu prezentirati oštećenjima vida po tipu ispada vidnog polja, kratkotrajnih prolaznih zamagljenja vida, gubitka vida na jednom ili oba oka, prolaznim dvoslikama, vidnim halucinacijama, optičkom agnozijom, poremećajima bulbomotorike tj. pokreta očnih jabučica, a mogu biti uzrokovane promjenama na krvnim žilama.

• Glavobolje
Glavobolja kao jedan od najčešćih neuroloških simptoma može biti uzrokovana traumom, vaskularnim smetnjama, upalnim bolestima te tumorima središnjeg živčanog sustava. Najčešća je glavobolja koja je vrlo često udružena s vidnim manifestacijama (u obliku iskrivljene slike, bljeskova u vidnom polju, ispada dijela vidnog polja, kompletnog prolaznog gubitka vida ili oštećenja bulbomotorike i periokularne boli) migrena.

• Tumori
Tumori mozga (benigni ili maligni), limfomi mozga te tumorski procesi hipofize ili samog očnog živca mogu također uzrokovati poremećaje vida ovisno o lokalizaciji procesa (ispadi vidnog polja, protruzija bulbusa, zastojna papila).

• Upalne i druge bolesti
Upalne bolesti mozga, živaca ili mišića, metaboličke bolesti, endokrinološke bolesti, autoimune demijelinizacijske bolesti, degenerativne bolesti središnjeg živčanog sustava, bolesti uzrokovane manjkom nutrijenata ili uslijed izloženosti toksinima mogu se manifestirati poremećajima vida u obliku fotofobije, zamagljenog vida, oslabljenog ili potpunog gubitka vida, poremećajem bulbomotorike, poremećajem percepcije boja, anizokorijom (stanje nejednake širine zjenica) ili pak protruzijom bulbusa.

• Neuromišićne bolesti
Neuromišićne bolesti, od kojih je najznačajnija miastenija gravis, mogu se manifestirati oftalmološkim manifestacijama (dvoslikama, spuštenim kapcima).

• Traume
Traumatska oštećenja mozga i moždanih ovojnica – od potresa mozga do subduralnog, epiduralnog krvarenja ili kontuzije mozga i moždanog edema – mogu uzrokovati okulističke manifestacije (smanjena oštrina vida, suženja vidnog polja, različitu širinu zjenica).

• Epilepsija
Neke vrste epilepsije mogu biti udružene s okulističkim manifestacijama bilo da vidni poremećaji mogu biti prethodnica epileptičke manifestacije, a vrlo često vizualne senzacije (fotostimulacija) mogu utjecati na propagaciju epileptičkog napada, dok ispadi vida postkonvulzivno mogu biti tranzitorna ili trajna sekvela epileptičke bolesti.

• Intoksikacije
Kod intoksikacija s poremećajem stanja svijesti ili drugim neurološkim ispadima mogu biti izražene promjene na zjenicama (mioza, midrijaza) ili različiti ispadi vida.

• Drugi poremećaji živčanog sustava
Vrlo čest simptom je i blefarospazam – manifestira se nevoljnim trzajevima ili pokretima odnosno grčem mišića najčešće gornjeg, a moguće i donjeg kapka. Manje trzanje kapka često je bezazleno i povezano sa svakodnevnim aktivnostima poput umora, stresa, prekomjerne konzumacije kofeina, alkohola ili pušenja te osjetljivosti na svjetlost. Ponekad je takav simptom povezan i s uzimanjem nekih lijekova ili, pak, s poremećajima središnjeg živčanog sustava koji uključuju Parkinsonovu bolest, multiplu sklerozu, Bellovu paralizu, Touretteov sindrom, distoniju.

2. Kaj vse lahko pomeni simptom dvojnega vida?

Dvoslike predstavljaju poremećaj kada osoba umjesto jednog predmeta vidi dvostruko ili dva predmeta. Može se pojaviti na jednom ili na oba oka. Takvo stanje može biti privremeno ili trajno.

Osim isključivo očnog poremećaja koji može uzrokovati dvoslike, niz je drugih bolesti koje se mogu prezentirati dvoslikama – bolesti štitnjače, neurološke bolesti koje uzrokuju pareze moždanih živaca koji pokreću očne jabučice (treći, četvrti i šesti moždani živac). Najčešće su to cerebrovaskularne ili demijelinizacijske bolesti središnjeg živčanog sustava (najčešća je multipla skleroza) ili neuromišićne bolesti (miastenija gravis).

Kako bi se ustanovio navedeni poremećaj, neophodno je ispitivanje motorike, odnosno pokretljivosti očiju od strane oftalmologa i neurologa, te je u slučaju sumnje često potrebno učiniti dodatnu oftalmološku i neuroradiološku obradu koja uključuje i MR mozga.

3. Kdaj je glavobol povezan s težavami z očmi?

Glavobolje uslijed cerebrovaskularnih bolesti, tumorskih procesa mozga i moždanih struktura, pseudotumora mozga, trauma mozga i upala mozga mogu se prezentirati i ispadima vida. Najčešća glavobolja koja je vrlo često udružena s vidnim manifestacijama je migrena.

4. Kako pravočasno zaznati simptome in kdaj je potreben pregled pri nevrologu zaradi simptomov na očeh?

U slučaju bilo kakve promjene vida u smislu prolaznog ili trajnog gubitka vida, prolaznog ili trajnog ispada u vidnom polju (jedne polovice, četvrtine, ispada perifernog vida), smanjenja vidne oštrine, zamagljenja vida, poremećaja kolornog vida, pojave dvoslika, bolova u očnoj šupljini, poremećaja pokreta očnih jabučica, neophodno je obaviti pregled oftalmologa i neurologa kako bi se isti poremećaj objektivizirao i učinila potrebna dodatna obrada.

5. Kdo so nevrooftalmologi?

Neurooftalmolozi su najčešće subspecijalisti oftalmolozi koji se bave neurooftalmološkim poremećajima, odnosno vizualnim simptomima koji su posljedica bolesti središnjeg živčanog sustava – mozga i očnog živca te drugih živaca pokretača očne jabučice (treći, četvrti i šesti moždani živac), kao i mišića očne jabučice.

Vizualni simptomi mogu se podijeliti na gubitak vida ili probleme pokreta očiju. Gubitak vida može nastati zbog problema unutar vidnog živca ili njegovih veza s vizualnim dijelovima mozga.

Procjena uključuje detaljna pitanja o simptomima, pregled vidnog sustava koji obuhvaća određivanje oštrine vida i vidnog polja, oftalmoskopiju, ispitivanje pokretljivosti očiju, pregled vjeđa i zjenica te pregled drugih moždanih živaca. Važno je napomenuti da je očni živac (drugi moždani živac) dio središnjeg živčanog sustava i jedino pregledom očne pozadine imamo direktni uvid u središnji živčani sustav. Neurooftalmolozi često zahtijevaju i konzultaciju neurologa, a najčešće je potrebno učiniti neku od neurofizioloških (VEP) i neuroradioloških pretraga (CT ili MR) kako bi se došlo do točne dijagnoze i adekvatnog liječenja.

6. Kako ohraniti čim večjo stopnjo zdravja celotnega telesa?

Raznovrsna zdrava i uravnotežena prehrana te rehidracija, izbjegavanje loših navika (pušenje, alkohol, razna sredstva ovisnosti), dovoljno odmora i sna, redovita tjelesna aktivnost, okruživanje pozitivnim ljudima i pozitivno razmišljanje, izbjegavanje stresa… Ponekad je sve to lakše savjetovati, a malo teže postići i primjenjivati.

REŠI KVIZ

IMATE SUHO OKO? ODGOVORITE NA TA ŠTIRI VPRAŠANJA IN SPOZNAJTE, KAKO GA PREPREČITI IN KAJ STORITI, KO ŽE IMATE SIMPTOME

REŠI KVIZ

Infografika

NAJPODROBNEJŠI POGLED V OKO: 10 DEJSTEV, KI RAZKRIVAJO, ZAKAJ JE TREBA SKRBETI ZA ZDRAVJE OČI

Preberi več